Vaskrs je najveći hrišćanski praznik u godini.
To je dan radosti večne, dan kada je Hristos, bezgrešni Sin Božiji i Sin Čovečiji, pobedio smrt.
"Ovo je dan koji stvori Gospod,
radujmo se i veselimo se u njemu!"
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u Litiju oko crkve. Posle trećeg ophoda staje se pred crkvena vrata. Sveštenik sa krstom, svećom i kadionicom peva tropar Vaskrsa: Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova! Otvaraju se dveri i ulazi se u hram gde je uklonjen grob Hristov.
Nastavlja se uskršnje jutrenje posle koga sledi uskrsnja Liturgija.
Na kraju Liturgije svi vernici se pozdravljaju rečima: Hristos vaskrse, i potvrđuju svoju veru sa: Vaistinu vaskrse!
Hrišćanska vera bez Vaskrsenja nema smisla. Gospod Isus Hristos je svojim čudotvornima vaskrsenjem pokazao svoju božansku moć, pobedio smrt i đavola i otvorio nama put u život večni. Gospod Isus Hristos je svojim čudotvornim vaskrsenjem potvrdio pobedu života, svetlosti i radosti u veri našoj.
Raj ili pakao su stanja naše duše. Gospod Isus Hristos nam je vrata Raja otvorio i na zemlji. Ta vrata, vrata naše svete Crkve pravoslavne, čuvaju angeli i svetitelji. U Crkvu je lako ući. Dovoljna je samo ljubav i vera u istinu zivu:
Hristos vaskrse!
Vaistinu vaskrse!
Vaskrs je Praznik nad praznicima! To je pokretan praznik, koji uvek pada u nedelju, prvu iza punog meseca, posle prolećne ravnodnevnice.
Svečano se praznuje sve do Spasovdana. Vaskrs potvrđuje sve Hristove praznike od Bozića i Bogojavljenja, do Vrbice, Cveti i Velikog petka.
--------------------------------------------------------------------------------
VELIKI PETAK
Na ovaj dan, Gospod Isus Hristos je osuđen od ljudi.
Ljudi su sudili i osudili Bogočoveka kao prestupnika. Bez krivice, razapeta je na krstu najsmernija žrtva ljubavi, za spasenje sveta. Prikovan rukama i nogama, sa probodenim rebrom i trnovim vencem na glavi u najvećim mukama moli, ne za sebe, već za gresnike: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine..." .
Oko njega razapeta dva razbojnika. Ispod krsta Presveta Bogorodica - Njegova Majka i sveti apostol Jovan Bogoslov.
Kada se Sunce pomračilo, Isus je povikao iz sveg glasa:
"Oče, u ruke Tvoje predajem duh svoj."
Na Veliki petak, Crkva i verujući praznuju spomen Hristovog stradanja.
Najsnažniji i najpotresniji događaj toga dana je celivanje plaštanice koju sveštenici polažu na posebno mesto koje predstavlja Hristov grob. U svečanoj tišini hrišćani na plaštanici celivaju Hristove rane i tako se oni-grešni klanjaju Hristovoj žrtvi u ljubavi datoj.
Tajna Velikog petka je tajna Časnog Krsta i Žrtve.
--------------------------------------------------------------------------------
VASKRŠNJA JAJA
Običaj je da se za Vaskrs boje (farbaju) jaja.
Domaćice i deca šaraju jaja trudeći se da svako jaje bude što lepše i drugačije. Jaja se kuvaju na Veliki četvrtak ili Veliki petak u vodi u koju se doda malo osveštane vodice, koju je sveštenik osveštao u toku Vaskršnjeg posta. Jaja se šaraju voskom i boje u lukovini ili nekoj veštackoj boji.
Na kuvanim jajima se ispisuju poruke: Hristos vaskrse, Srećan Vaskrs, prva slova imena onih kojima su namenjena...
U mnogim našim krajevima, prvo jaje koje se spusti u vodu čuva se u kući do sledeće godine. Zovu ga različito: čuvarkuća, čuvar (čuvar zdravlja, polja od leda), izmamak...
Vaskrs je praznik koji najviše vole deca. Tucaju se jajima i takmiče se čije je jaje najtvrđe. Razbijeno jaje se predaje pobedniku i on nastavlja dalje da se takmiči.
"O vaskrseniju se tuku šarenim i crvenim jajima, tj. udaraju vrhovima jaje o jaje, pa koje se razbije ono uzme onaj koji je razbio.To čine kod namastira i kod crkve i nepoznati ljudi, ali treba najprije da vide jaje jedan drugome: jer neki probiju jaje odozdo te iscijede žujce i bjelance, pa naliju voska da je tvrđe. Drugi dan vaskrsenija (u ponedjeljnik) ko ne ode u crkvu na jutrenju, onoga (npr. u Srijemu i u Bačkoj) hoće da poliju vodom ili da bace u vodu; zato se kaze onda: danas idu godišnjaci u crkvu (tj. oni koji idu samo od godine do godine). Od vaskrsenija do Spasova dne govori se, kad se dvojica sretnu na putu, ili kad koji kome dođe u kuću: Ristos vaskrs (mjesto dobro jutro, pomoz' Bog i dobar veče) i odgovara se vaistinu vaskrs; tako i kad se pije, mjesto spasuju se i na zdravlje." (Srpski rječnik: Vuk Stefanović Karadžić, Nolit, Beograd, 1977.)
Početak običaja farbanja jaja za Vaskrs, potiče iz ranih hrišćanskih vremena kada je Sveta Marija Magdalina, sledbenica Isusa Hrista, došla u Rim. Izašavši pred cara Iberija, poklonila mu je crveno farbano jaje i pozdravila ga je recima:
"Hristos Vaskrse!"
Od tada i zauvek u dane Hristovog Vaskrsenja odgovor je:
Vaistinu vaskrse!
HRISTOS VASKRSE!!!
SRECAN USKRS I USKRSNJI PRAZNICI svim vernicima pravoslavne veroispoveti .....
[b]